Ustavni sud BiH i OHR: Zašto 9. januar ostaje pravno i društveno sporan datum
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u više je navrata potvrdio svoj stav da obilježavanje 9. januara kao „Dana Republike Srpske“ nije datum koji može predstavljati zajedničko sjećanje u multietničkom društvu kakvo je Bosna i Hercegovina. Sud je naglasio da ovaj datum nosi snažan diskriminatorni karakter, jer je vezan za jednostrano proglašenje entiteta 1992. godine, bez saglasnosti druga dva konstitutivna naroda, a u kontekstu perioda koji je doveo do najtežih ratnih zločina na teritoriji BiH. Takvo obilježavanje, prema tumačenju Suda, stvara pravni i simbolički nesklad sa Ustavom BiH, ali i sa temeljnim principima jednakosti i nediskriminacije svih građana, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili političku pripadnost.
Ured visokog predstavnika (OHR) reagovao je nakon ponavljanja ovih stavova, podsjećajući da ignorisanje odluka Ustavnog suda BiH predstavlja ozbiljno podrivanje vladavine prava. U saopćenju iz OHR-a navedeno je da neprovođenje konačnih i pravno obavezujućih presuda najviše sudske instance u državi može imati i elemente krivične odgovornosti, posebno kada dolazi od izabranih ili imenovanih javnih funkcionera. U pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda imaju snagu zakona i obavezuju sve institucije, organe vlasti i nosioce javnih funkcija. Prema Krivičnom zakonu BiH, odbijanje provođenja odluka Ustavnog suda može se kvalifikovati kao krivično djelo, a istraga i postupanje u takvim slučajevima spada u nadležnost policijskih i pravosudnih organa.
Ustav i simbolika multietničkog društva
Bosna i Hercegovina je država čiji Ustav počiva na principima ravnopravnosti tri konstitutivna naroda — Bošnjaka, Hrvata i Srba — kao i svih ostalih građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici tih naroda. Multietnički karakter BiH nije samo demografska činjenica, već i ustavna kategorija koja definiše politički, pravni i društveni okvir države. Zbog toga, kako je Ustavni sud i naveo, 9. januar ne može biti shvaćen kao zajednički praznik, jer ne uključuje sve narode i jer je historijski i politički obilježen jednostranim djelovanjem, koje je u kasnijim fazama rata poprimilo razmjere masovnih zločina i progona. Ustavni sud je svojom odlukom 2015. i kasnije 2019. godine jasno naznačio da 9. januar, kao dan obilježavanja entiteta, nije u skladu sa Ustavom BiH, jer diskriminiše nesrpsko stanovništvo u Republici Srpskoj i nosi simboličku poruku isključivosti.
Simbolika datuma je u Bosni i Hercegovini izuzetno važna, jer u ovoj zemlji historija i identiteti često imaju političku težinu. Dok jedni 9. januar doživljavaju kao dan nastanka entiteta, drugi ga povezuju sa početkom institucionalnog okvira koji je doveo do progona i stradanja hiljada ljudi, naročito u Podrinju, ali i širom BiH. Zbog toga, obilježavanje ovog datuma u javnom prostoru ne može biti odvojeno od njegovog historijskog konteksta. Za mnoge građane BiH, 9. januar nije praznik, već podsjetnik na početak politike etničkog razdvajanja i sistemskih napada na civilno stanovništvo, posebno u Srebrenici, Višegradu, Foči, Zvorniku i drugim gradovima u kojima su počinjeni teški ratni zločini i zločini protiv čovječnosti. Ove činjenice dodatno produbljuju percepciju da se radi o datumu koji je teško uklopiti u inkluzivni društveni narativ.
Reakcije OHR-a i pitanje krivične odgovornosti
Ured visokog predstavnika ima mandat nadgledanja implementacije civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma i djelovanja u situacijama kada su mir, stabilnost i ustavni poredak države ugroženi. OHR je, podsjećajući na ranije odluke Ustavnog suda, jasno poručio da se 9. januar ne može slaviti kao entitetski praznik bez političkih i pravnih posljedica. Posebno je naglašeno da nepoštivanje presuda Ustavnog suda BiH nije samo političko pitanje, već i pravni prekršaj koji može rezultirati krivičnom odgovornošću javnih funkcionera. Kada visoki zvaničnici entiteta ili države javno i institucionalno odbijaju provođenje ovih odluka, oni se ne pozivaju na slobodu govora, već ulaze u zonu krivičnog djelovanja, jer se radi o odbijanju izvršenja pravosnažnih presuda i narušavanju ustavnog poretka.
Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, dodatno je istakao da bi svako obilježavanje „Dana Republike Srpske“ moralo biti zasnovano na poštivanju zakona i na otvorenom dijalogu koji uključuje sve strane. Njegova poruka je bila jasna: vladavina prava je osnovni preduslov stabilnosti u BiH, a dijalog i kompromis jedini put da određeni datum bude prihvaćen od svih građana. Suprotan pristup, kako je Schmidt naveo, ne vodi ka zajedništvu, već dodatno produbljuje postojeće podjele u društvu i političkom prostoru. Schmidt je naglasio da se društvena kohezija i stabilnost mogu graditi isključivo kroz dosljedno poštivanje sudskih odluka i kroz konstruktivnu političku komunikaciju, umjesto kroz stvaranje novih povoda za etničko i institucionalno razdvajanje u javnom prostoru BiH.
The BiH Constitutional Court has underlined that the selection of 9 January as the Day of Republika Srpska does not symbolize collective, shared remembrance in a multi-ethnic society and is discriminatory.
The OHR recalls that the celebration of 9 January represents a clear… pic.twitter.com/Mjpct67lSU
— OHR BiH (@OHR_BiH) January 8, 2026
9. januar i politička instrumentalizacija identiteta
Jedan od razloga zbog kojih 9. januar izaziva toliku pažnju jeste činjenica da se često koristi kao političko sredstvo mobilizacije biračkog tijela. Umjesto da bude posmatran kao dan sjećanja na administrativni okvir entiteta, 9. januar je, naročito posljednjih godina, pretvoren u simbol političkog identiteta koji se koristi za unutrašnje i regionalne političke poruke. U takvim porukama, često se zanemaruju pravne odluke Ustavnog suda BiH i međunarodnih institucija, a fokus se prebacuje na političku simboliku koja ima isključiv karakter. To, prema tumačenjima mnogih političkih analitičara, doprinosi tome da ovaj datum postane marker političkog inata, a ne datum koji služi pomirenju ili sjećanju na civilne generacije.
Srbija i Republika Srpska u više su navrata u javnim narativima povezivale ovaj datum sa političkim porukama „jedinstva“, ali upravo je Ustavni sud BiH naglasio da „jedinstvo“ ne može biti izgrađeno na isključivosti. Bosna i Hercegovina je društvo u kojem ni jedan datum ne može biti inkluzivan ako ga jedna strana proglašava bez saglasnosti druge dvije. Upravo u tome leži suština odluke Suda: 9. januar nije sporan samo zbog datuma, već zbog poruke koju nosi ako se slavi jednostrano i institucionalno. Ako se ovaj datum obilježava uz zanemarivanje zakona, kompromisa i dijaloga, on postaje politički instrument razdvajanja, a ne simbol zajedništva.
Posljedice zanemarivanja vladavine prava
U Bosni i Hercegovini, vladavina prava je često bila testirana, naročito u postratnom periodu. Međutim, ignorisanje odluka Ustavnog suda BiH, posebno kada dolazi od visokih političkih i institucionalnih aktera, predstavlja jedan od najopasnijih presedana. Ako se pravosnažne presude najvišeg sudskog organa mogu ignorisati zbog političke simbolike, onda se otvara pitanje: koje presude se sutra mogu zanemariti? Takvo djelovanje, kako upozoravaju pravni stručnjaci i institucije pod nadzorom OHR-a, dovodi do institucionalne erozije povjerenja u pravni sistem države. Povjerenje u zakone i presude je već krhko u BiH zbog složenog institucionalnog okvira, ali ignorisanje Ustavnog suda BiH dodatno podriva stabilnost sistema.
OHR je na kraju poručio da bi dosljedno poštivanje sudskih odluka i konstruktivan politički dijalog mogli doprinijeti stabilnosti i društvenoj koheziji, umjesto stvaranja novih linija razdvajanja u javnom i političkom prostoru Bosne i Hercegovine. Stabilnost u BiH nije rezultat zanemarivanja prava, već njegovog provođenja, jer upravo neprovođenje prava dovodi do podjela i potencijalnih konflikata. Sudske odluke i zakoni moraju biti iznad političke simbolike, jer su oni osnovni okvir sigurnosti i stabilnosti za sve građane.
Zaključak: zakon, dijalog i inkluzivno sjećanje
U konačnici, stav Ustavnog suda BiH i reakcija OHR-a šalju istu poruku: Bosna i Hercegovina može graditi stabilnost samo kroz zakon i dijalog. Historija i identiteti nisu sporni dok se posmatraju kroz prizmu sjećanja i poštovanja, ali postaju opasni kada se pretvore u politički instrument zanemarivanja zakona i ignorisanja drugih. Obilježavanje 9. januara, ako bi se ikada i organizovalo, moralo bi biti zasnovano na inkluzivnom dijalogu, uvažavanju svih naroda i potpunom poštivanju Ustava BiH i pravnih odluka Ustavnog suda. Samo u takvim uslovima, bilo koji datum može biti prihvaćen od svih građana.
Sve suprotno tome, kako su institucije jasno poručile, ne vodi ka pomirenju, već ka produbljivanju konflikata u društvu koje je već dovoljno podijeljeno. Bosna i Hercegovina nije društvo koje odbacuje zimu zato što je „sretnik“, već zato što razumije da zima ima razlog, kao i zakon. Zato, u društvu kakvo je BiH, svaki datum i svaka odluka imaju težinu, ali zakon uvijek mora imati posljednju riječ.
Pročitajte i : Milorad Dodik: “U Trebinju će se liječiti i pripadnici drugih naroda, ne smije biti diskriminacije”
