Kako su gužve na graničnim prijelazima postale tema dan prije izbora u Republika Srpska
Na dan prije prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, na graničnom prelazu prema Srbiji — naročito na lokaciji kod Trbušnice — zabilježene su neuobičajeno duge kolone vozila koja ulaze u Bosnu i Hercegovinu iz Srbije. Predsjednik stranke „Lista za pravdu i red“, Nebojša Vukanović, dan ranije je upozorio da će hiljade pristalica jedne srpske političke partije iz Srbije preći granicu kako bi glasali za kandidata s liste druge stranke. Sada su te najave dobile konkretniju formu: kolone su stvarne, a pitanje je kakav uticaj imaju na izborni proces i kakva je pozicija vlasti u BiH da o tome reaguje.
Šta su promatrali i ko je javno upozoravao
Vukanović je javno izjavio da ima saznanja — kako je naveo — da hiljade članova jedne stranke u Srbiji prelaze Drinu kako bi na dan izbora u RS-u izvršili glasanje za određenog kandidata. On je označio to kao „grubo i drsko miješanje u izborni proces“ te upozorio da opozicija u RS-u ne smije zanemariti uticaje iz Srbije.
Njegove izjave su izazvale pažnju javnosti, ali i skepticizam: mnogi su željeli da vide konkretne dokaze. S druge strane, juče su na graničnim prijelazima evidentirane duge kolone vozila iz Srbije, u nepovoljnim vremenskim uslovima, što dodatno podgrijava sumnje i pitanja – da li je riječ o običnoj gužvi ili o koordinisanom dolasku većeg broja ljudi sa jednim ciljem.
Zašto su kolone na granici važan signal
U izbornom kontekstu, kada se govori o prisustvu „velikog broja ljudi“ iz susjedne zemlje u danu glasanja, pojavljuju se ozbiljna pitanja o:
- legitimnosti glasanja: da li su svi koji prelaze granicu birači-građani sa pravom glasa u RS-u?
- uticaju na slobodu izbora: da li veliki broj dolazaka ima za cilj povećanje izlaznosti kandidata koji ima jaku podršku sa strane?
- nadzoru i transparentnosti: da li institucije imaju mehanizme da prate ko ulazi, ko glasa i da li je procedura regularna?
Gužve same po sebi nisu dokaz zloupotrebe — ali u izbornim okolnostima, naročito kada postoji prethodno upozorenje i kada se pojavljuju na dan izbora, one predstavljaju alarm za izbornu administraciju i posmatrače.
Reakcija institucija i pitanje kontrole
Organi zaduženi za provođenje izbora, kao i granične i policijske službe, suočavaju se s dva izazova: kako osigurati da glasanje bude legitimno i kako reagovati na situaciju kada se pojavi nagli porast ulaska vozila iz strane zemlje.
U ovom slučaju, iako su kolone evidentirane, nema javnih informacija koje potvrđuju da su sve osobe u ulaznom toku u Srbiju imale pravo glasa u RS-u, ili da je bilo organizovanog prebacivanja. Takođe nije jasno na koji način će biti izvršena provjera tog ulaska i da li će se pratiti da li su eventualno korišteni ilegalni načini glasanja.
Institucije moraju pokazati transparentnost: objaviti podatke o ulazima na granici, broju ljudi koji su zabilježeni, a zatim uskladiti sa spiskovima birača, nadzorom na biračkim mjestima i izvještajima posmatrača izbora.
Potencijalni uticaj na izborni proces
Ako se potvrdi da je veliki broj ljudi došao s ciljem da učestvuje u glasanju u RS-u, to može uticati na rezultat izbora — čak i ako je njihov broj relativno mali u odnosu na ukupne birače. Izborna podrška može biti ugrožena quantitativnim porastom izlaznosti određene političke grupe. To stvara neravnotežu i može smanjiti povjerenje u regularnost procesa.
S druge strane, ako se pokaže da radi o regularnom kretanju i da su sve procedure poštovane — tada institucije imaju zadatak da to dokažu i smire javnost, jer špekulacije same po sebi mogu imati destabilizujući efekat.
Urednička analiza
Situacija kolona iz Srbije prema BiH uoči izbora za predsjednika RS-a pokazuje ključno – da izborni proces u regionu nije izolovan od regionalnih političkih dinamika. Kada lider opozicije javno upozorava na dolazak hiljada ljudi s ciljem glasanja, to nije samo izjava za medije — to je signal da je mora postojati servis institucija koji može odgovoriti.
Već vidimo da su kolone stvarne — zabilježene su i u više izvora. Ali ono što nedostaje jeste jasna informacija o tome ko su osobe u tim kolona, kako je regulisan njihov ulazak, i da li su učestvovale u glasanju. Bez toga, situacija ostaje sumnjiva i predstavlja rizik za legitimitet izbora.
Izborni dan je praksa demokracije, ali povjerenje u njega se gradi prije izbora — kroz transparentnost, izbornu edukaciju, jasan nadzor i spremnost institucija da reaguju. Kada se pojave anomalije kao što su ove — gužve i moguće organizirani dolasci — reakcija institucija je jednako važna kao sam izborni akt.
Za građane je važno da znaju: njihovo pravo glasa mora biti poštovano, njihov glas mora biti njihov, a ne zamjena za nečiji drugi interes. Ako institucije pokažu da to uzimaju ozbiljno, tada su koraci ka stabilnijem izbornom sistemu vidljivi. Ako ne — onda javno povjerenje može biti znatno oslabljeno. U konačnici, čak i jedna “poništavajuća” situacija može imati dugoročan efekt na percepciju demokratije.
Pročitajte i : Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odgodila izbore na jednom mjestu: Glasanje prebačeno na 30. novembar
