Zašto kandidat opozicije smatra da je izborni proces u Republika Srpska daleko od kraja
Na prijevremenim izborima održanim 23. novembra 2025. u Republici Srpskoj kandidat Branko Blanuša iznio je tvrdnju da izbori još nisu završeni te da će biti završeni tek kada se ponovi izborni proces u gradovima Doboj, Zvornik i Laktaši. Prema njegovim riječima rezultati na tim lokacijama ne odražavaju volju naroda, te zato traži dodatne aktivnosti.
Blanuša je putem društvenih mreža zahvalio svim biračima koji su glasali za njegovu viziju „drugačije Republike Srpske“, ali je istovremeno naglasio da, ukoliko sada odustanu, time bi postali isti kao oni koje kritikuju. Njegov apel ima za cilj da odbija prihvatiti projektovane rezultate dok se ne razjasni šta se dogodilo u spornim opštinama.
Kontekst i razlozi za osporavanje rezultata
Izborne komisije su objavile preliminarne rezultate prema kojima je kandidat Siniša Karan prevodio sa nešto više od 50 posto glasova dok je Blanuša imao nešto iznad 48 posto. Iako je razlika mala, to je kod opozicije izazvalo sumnju u regularnost procesa. Blanuša i njegovi saradnici tvrde da su prikupili podatke koji upućuju na potencijalne manipulacije u gradovima Doboj, Zvornik i Laktaši. Oni navode da je u tim područjima bilo nepravilnosti koje su utjecale na ukupni rezultat.
On smatra da samo ponavljanje izbora na tim ključnim biračkim mjestima može garantovati da izborni proces bude pravedan i da rezultati zaista budu validni. Njegov stav jača osjećaj kod njegovih pristalica da glasanje nije povjereno vođeno i da pravila još nisu primijenjena dosljedno.
Šta znači tražena ponavljanja izbora
Ponavljanje izbora u opštinama koje je Blanuša naveo implicira sljedeće: da se birački proces ponovi u potpunosti na tim lokacijama – od registracije birača, rasporeda glasačkih mjesta, nadzora, do brojanja glasova. Blanuša tvrdi da samo na taj način može biti osigurana jednakost svih birača i sigurna provjera da je volja naroda izražena. Ukoliko se to ne dogodi, prema njegovim riječima, izbornu volju „prevare“ i glasovi građana postanu nevažni.
Za vlast i institucije ovo je zahtjev koji nosi rizik – ponovljeni izbori često znače dodatne troškove, mogućnost novih kontroverzi i produbljenje političke polarizacije. Za građane to znači produžetak neizvjesnosti i moguć osjećaj da je njihov glas manje vrijedan.
Reakcije javnosti i političkih subjekata
Javni i politički odgovor na Blanušine tvrdnje podijeljen je. Njegovi pristalice vide u njegovim riječima odraz principijelnog stava i borbe za transparentnost i pravilan proces. Za njih je ova situacija potvrda da moraju biti uključeni i aktivni kako bi zaštitili izborno pravo.
S druge strane, predstavnici vladajućih struktura i nekih medijskih kuća smatraju da je zahtjev za ponavljanjem izbora taktika koja ima za cilj da prolongira proces i ospori legitimitet izabranog tijela. Oni također navode da su izbori provedeni u skladu sa zakonom te da osporavanja produbljuju krizu povjerenja u institucije.
Za građane je ovo vrijeme kada se osjeća napetost – između želje za jasnim izborima i osjećaja da ništa još nije čisto završeno.
Širi utjecaj na politički sistem i društvo
Ovaj slučaj prevazilazi ličnu izbor-kampanju. On ukazuje na sustavnu slabost u izbornom procesu koji, kako tvrdi opozicija, nije dovoljno robustan da osigura bezrazložnu legitimnost rezultata. Ukoliko izborna procedura izgubi povjerenje građana, to ima dugoročan utjecaj na funkcioniranje demokratskog sistema.
Takođe, ovakvi slučajevi donose i međunarodni element – institucije, monitoring organizacije i partneri prate da li izbore definišu jasna pravila i da li se mogu sporiti rezultati. Ako se proces ponavljanja i osporavanja izbora sve više koristi, to može smanjiti stabilnost i odgađati formiranje legitimnih institucija.
Urednička analiza
Branko Blanušin argument da izbori još nisu završeni predstavlja važan glas opozicije i signal da legitimitet i transparentnost ostaju centralna pitanja. Njegova tvrdnja da tri opštine treba da ponove proces pokazuje da ne prihvata jednostavno rezultat koji smatra neodgovarajućim i neadekvatnim.
Međutim, sama izjava neće promijeniti stanje bez konkretnih činjenica. Ako opozicija želi da ostvari svoju tvrdnju, mora podnijeti jasne dokaze, pokrenuti proceduralne pravce i prihvatiti ishode ukoliko se proces ispravi. Također, institucije treba da pokažu da mogu odgovoriti na zahtjeve za provjeru i ponavljanje bez dodatne polarizacije.
Ako se sve svodi na retoriku, umjesto na proces, rizik je da povjerenje građana u izbore padne. Ali ukoliko postoji transparentna procedura za provjeru i eventualnu ponovnu organizaciju – tada ovaj moment može biti prekretnica ka jačanju institucionalne odgovornosti.
Pročitajte i : Christian Schmidt poručio da se Milorad Dodik mora prilagoditi, a ne da drugi mijenjaju pravila
