Ključni podaci, razlozi za alarm i šta to znači za ekonomiju
Bosna i Hercegovina bilježi značajan rast izvoza u prvih deset mjeseci tekuće godine. Izvoz je iznosio oko 14,16 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 5,7 % u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, uvoz je iznosio približno 24,96 milijardi KM, što znači rast od 4,6 %. Uprkos pozitivnim kretanjima u izvozu, vanjskotrgovinski robni deficit zemlje dostigao je čak 10,8 milijardi KM.
Proces pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je samo 56,7 %, što jasno ukazuje da više od polovine uvoza ostaje nepokriveno domaćim izvozom. Ovi podaci alarmiraju jer pokazuju da rast izvoza sam po sebi nije dovoljan da balansira trgovinsku neravnotežu zemlje.
Gdje su glavni pokazatelji i koje regije punu sliku
Posebno je zanimljivo kako se situacija razvija u trgovini sa susjednim i regionalnim tržištima. Izvoz prema zemljama CEFTA-e iznosio je oko 2,45 milijarde KM što je rast od 7,7 %, dok je uvoz iz tog područja iznosio približno 3,08 milijarde KM, rast od 9,1 %. Pokrivenost izvoza uvozu u CEFTA regiji iznosila je 79,5 %.
U trgovini s Evropskom unijom izvoz je iznosio oko 10,45 milijardi KM uz rast od 5,9 %, dok je uvoz iz EU iznosio oko 14,51 milijardu KM, uz rast od 2,3 %. Pokrivenost uvoza izvozom u EU tržištu iznosila je 72 %.
Ovi podaci pokazuju da, iako izvoz bilježi rast, uvoz iz ostalih tržišta — posebno iz EU — i dalje znatno premašuje izvoz, što rezultira visokim deficitom.
Zašto deficit i dalje raste: faktori koji ga podstiču
Postoji više razloga zašto uprkos rastu izvoza deficit ostaje visok. Prvo, struktura uvoza. Bosna i Hercegovina i dalje uvozi značajne količine gotovih proizvoda, sirovina i energije koje domaća proizvodnja ne može zamijeniti ili koje je jeftinije uvoziti nego proizvoditi lokalno.
Drugo, podaci pokazuju da uvoz raste brže u određenim segmentima od izvoza. Na primjer u CEFTA regiji uvoz raste brže od izvoza, što smanjuje stopu pokrivenosti. Treće, domaći izvozni kapaciteti nisu dovoljno diverzificirani i oslanjaju se na ograničeni broj proizvoda i tržišta. Time su izvozna kretanja osjetljiva na vanjske šokove i ograničenja.
Takođe, inflacija, povećane cijene sirovina i logistički troškovi utiču na uvoz — što znači da uvoz sve skuplji proizvodi i usluge dodatno otežavaju trgovinsku ravnotežu. U izvještaju navodi se da veliki dio izvoza može biti posljedica rasta cijena, a ne stvarnog povećanja količine izvoza ili dodane vrijednosti.
Posljedice za ekonomiju BiH
Visok vanjskotrgovinski deficit ima više negativnih efekata. Prvo, smanjuje se sposobnost zemlje da samostalno finansira uvoz iz izvoza, što povlači potrebu za financiranjem deficita kroz strane izvore — kredite, inozemne investicije ili diobu vanjskog duga.
Drugo, kontinuirani deficit može negativno uticati na kurs konvertibilne marke, inflaciju i konkurentnost domaće industrije. Ako domaće firme moraju uvoziti sirovine po sve višim cijenama, njihov proizvod je manje konkurentan.
Treće, deficit ukazuje na potrebu za reformama u industrijskoj politici, energetskoj samoodrživosti i ulaganjima u izvozno orijentirane grane koje stvaraju veću dodanu vrijednost. Bez takvog pomaka, rast izvoza može stagnirati i deficit se može dodatno produbiti.
Šta se može učiniti: strateški okviri i preporuke
Kako bi se smanjio deficit i povećala izvozna pokrivenost, potrebno je poduzeti niz strateških koraka. Prvo, podržati sektor prerade i proizvodnje koji može zamijeniti uvoz gotovih proizvoda i omogućiti veću domaću vrijednost. Inovacije, tehnološko unapređenje i orijentacija ka tržištima s višom dodanom vrijednošću su ključni.
Drugo, diversifikacija izvoznih tržišta i proizvoda. Fokus ne smije biti samo na EU i CEFTA-i nego i na novim tržištima i niche proizvodima koji nisu preplavljeni konkurencijom. Takođe, povećanje podrške mikro i malim izvoznicima kroz subvencije ili jače kapacitete za logistiku može pomoći.
Treće, energetska politika mora omogućiti smanjenje uvoza energije i veću efikasnost, jer veliki dio uvoza povezan je upravo sa energijom i sirovinama. Domaća proizvodnja energije, veća upotreba obnovljivih izvora i smanjenje gubitaka u transportu mogu pomoći u smanjenju uvozne zavisnosti.
Četvrto, jačanje institucija koje prate oporavak izvoza i uvoza, te transparentna statistika koja omogućava brzu reakciju. Strateški partneri država-privreda moraju imati jasne podatke i planove za smanjenje deficita.
Urednička analiza
Podaci o vanjskotrgovinskom deficitu Bosne i Hercegovine jasno pokazuju da rang „izvoz raste“ nije automatski sinonim za „ekonomski balans je stabilan“. Kada izvoz raste, ali uvoz raste brže – rezultat je produbljenje deficita. U ovom slučaju 10,8 milijardi KM je slab pokazatelj za ekonomiju koja se bori sa konkurencijom, internim kapacitetima i globalnim izazovima.
Građani često čuju da „izvoz raste“ i dođe do doživljaja da je sve u redu. Ali brojke kažu suprotno: rast izvoza je нужен, ali nije dovoljan ako uvoz ostaje znatno veći. Situacija zahtijeva ozbiljnu i pravovremenu reakciju politike i privrede, koja se često ne vidi u realnom vremenu.
Ključno pitanje za BiH je: da li postoji vizija kako smanjiti deficit, ili ćemo se godinama boriti s rastućim brojem koji pokazuje „malo bolje nego prošle godine“, ali ne i „dovoljno dobro“. Ekonomija koja želi da napreduje mora balansirati i jedno i drugo: povećati izvoz i smanjiti uvoz – i to ne kroz umjetno usporavanje uvoza na štetu tržišta, već kroz jaču domaću proizvodnju i konkurentnost. Bez toga, trgovinski minus će nastaviti opterećivati ekonomski rast.
Pročitajte i : Kriptovalute više nemaju zaštitu od rizika
