Masovna kupovina i porast troškova u zatvorenom danu
U posljednjem Black Friday-u u Hrvatskoj građani su, prema objavljenim statistikama, potrošili 106,8 miliona eura tokom jedne jedine trgovinske akcije. Ova cifra pokazuje da tradicija velikih popusta i online akcija i dalje ima veliki utjecaj na potrošačko ponašanje. Mnogi su čekali tu priliku da kupe uređaje, garderobu, tehniku i razne potrepštine po sniženim cijenama, a trgovci ističu da su prihodi zadovoljili najoptimističnije planove.
Kupovina je bila masovna i raznovrsna. Od tehnike, preko kućnih aparata, garderobe i obuće, do dječje opreme i kozmetike – crni petak je obuhvatio širok spektar proizvoda. Potrošači su uglavnom birali artikle koji su ranije dugo pratili ili planirali, ali im je prilika dao popust koji je uslovio da kupe baš tada.
Takva koncentracija kupovine na jedan dan prikazuje i inertnost tržišta prema redovnim cijenama. Kada se ponude veliki popusti, ljudi koji bi inače odlagali kupovinu odmah donesu odluku. To stvara nagli talas potražnje i pojačava promet — što je na kraju benefit za trgovce i proizvođače.
Trgovci profitiraju ali postavlja se pitanje održivosti
Za trgovce Black Friday predstavlja priliku da ispune prodajne ciljeve i očiste zalihe stare robe. U godini kada je ekonomska situacija teža, popusti i masovna kupovina donose dodatni udar prihoda koji ponekad spašava kvartalne brojke. Zbog toga se ne čudi da su mnoge radnje u Hrvatskoj i regiji bile spremne na gužve, logističke izazove i povećan broj narudžbi.
Ipak, kritičari upozoravaju da ovakav model nije dugoročno održiv. Snižene cijene, masovna potrošnja i impulzivna kupovina mogu dovesti do prekomjernih dugovanja, nepotrebnih izdataka i nezadovoljstva ako proizvod ne ispunjava očekivanja. Za pojedince koji kupuju ishitreno može to biti finansijski stres, dok je za trgovce ključno da ponude kvalitet i da ne iskoriste popuste samo kao marketinški trik.
Psihologija potrošnje i uticaj akcija na ponašanje kupaca
Black Friday ima veliki psihološki naboj. Ljudi su motivisani da iskoriste priliku dok traje. Strah da propuste dobru cijenu, osjećaj da „svi kupuju“, nagoveštaji da je roba ograničena — sve to utiče da odluke budu brze i često impulzivne.
Takav način kupovine vodi često ka ostvarivanju želje odmah, bez razmišljanja o realnoj potrebi. Kod nekih je proizvod namijenjen za upotrebu u budućnosti, kod drugih se radi o emocionalnoj satisfakciji. U oba slučaja Black Friday koristi emocionalne okidače da poveća potrošnju — a to je efikasno, posebno u društvu koje je naviklo na sniženja i akcije.
Za tržište poput onog u Hrvatskoj i regiji to znači da popusti i kampanje ostaju glavno sredstvo za pokretanje prometa. Posebno kada ekonomska nestabilnost ograničava redovnu potrošnju. U tim uslovima ljudi čekaju dane sniženja kao priliku da dobiju više za svoj novac — i trgovci to dobro znaju.
Šta značajan prihod tokom jedne noći znači za maloprodaju
Činjenica da je u 24 sata ostvarena potrošnja od preko sto miliona eura pokazuje da maloprodaja u regiji ima kapacitet za velike akcije. To je signal da tržište može izdržati pritisak potražnje i da je logisitika, skladišta i distribucija spremna da odgovori velikom volumenu kupovine.
Za privredu i trgovinske lance ovo znači da je moguće planirati slične akcije, ali sa pametnom strategijom. Za trgovce je dobro da imaju plan distribucije, zalihâ i servisa, da unaprijede korisničku podršku i da imaju transparentnu politiku popusta i povrata.
Za države i institucije ovo je pokazatelj da trgovina elektronskim i klasičnim kanalima može imati veliki značaj za ekonomiju — ali i da treba pratiti potrošačke trendove, zaštitu prava kupaca i zakonske regulative.
Kritike sistema velikih popusta i refleksije o potrošačkoj kulturi
Iako su popusti privlačni, postavlja se pitanje koliko je potraga za popustom zdrava. Masovna potrošnja u jednom danu može stvarati utisak da je potrošačka moć veća nego što jeste, a nakon talasa kupovine često dolazi talas žaljenja i osvješćivanja da je potrošeno više nego što je planirano.
Za mlade i ranjive grupe to može značiti pad u finansijskoj stabilnosti. Kada se impulzivno kupuje iz osjećaja da cijena ne može biti bolja — kasnije se suočavaju s posljedicama. S druge strane, trgovci koji stare zalihe guraju kroz popuste ponekad zadrže dobit, ali riskiraju gubitak reputacije ako proizvodi nisu kvalitetni.
Crni petak postaje više od trgovinske akcije. On je fenomen potrošačke kulture, kolektivna navika i dio modernog života. Međutim, to nosi i odgovornost — da potrošači budu informisani, da razmisle prije nego kupe, i da ne dozvole da marketing i emocija odrede sve umjesto razuma.
Urednička analiza
Potrošnja u iznosu od 106,8 miliona eura u jednom danu je impresivna, ali ona otvara i pitanje koliko je takav model održiv. Trgovci su zadovoljni, prihodi su veliki i sezonska prodaja bure, ali dugoročno zdravlje tržišta i potrošača zavisi od svjesnog odnosa prema kupovini.
Ako se Black Friday pretvori u jedinu realnu priliku za kupovinu za većinu ljudi — to govori o problemima sa standardom i kupovnom moći. Ako je to samo trend koji dolazi i prolazi — onda je to izazov da se navike potrošnje promijene, da ljudi bolje planiraju.
Za trgovce i ekonomiste ovo je prilika da razmišljaju o novim strategijama — o sezonskoj distribuciji, o popustima koji su održivi, o korišćenju popusta za podizanje svijesti o cijeni i kvalitetu, a ne samo o rođendanskoj euforiji.
Na kraju, za svaki kupljeni predmet — bilo da je pametni telefon, komad garderobe ili dječja oprema — važno je da potrošač ima koristi, da ne bude razočaran i da vrednost koju je platio bude stvarna. Tek tada Black Friday ima smisla — a ne služi samo kao simulacija želje za potrošnjom.
Pročitajte i : FBI u SAD uhapsio osnivača klinike iz Sarajeva, optužen za milionske prevare
