Razlog spora i šta se sve preispituje
Nedavno je u javnosti ponovo pokrenuta tema prijedloga za premijera entiteta Republika Srpska (RS). Pojavio se prijedlog da Goran Milić bude imenovan za premijera RS. To je izazvalo diskusiju – da li je uopšte dozvoljeno da lider stranke ili političar poput Milorada Dodika predlaže kandidata za premijera RS, i da li takav prijedlog prolazi kroz mehanizme kontrole i odobrenja.
Osnovno pitanje je: ko ima ustavno i zakonsko pravo da predloži kandidata za premijera entiteta. U kontekstu zemlje i njenog ustavnog poretka, kandidovanje i imenovanje premijera entiteta nije autorska odluka pojedinca. Ustavni sud BiH je ranije, u nekoliko odluka, naglašavao da postoje procedure i institucije koje obezbjeđuju balans, zaštitu prava i legitimnost vlasti. To znači da prijedlog, potvrda ili imenovanje ne može proći mimo ustavnih i zakonskih okvira.
Šta je Ustavni sud BiH već rekao o ovakvim imenovanjima
Prethodne odluke Ustavnog suda su jasno definisale okvir nadležnosti: imenovanje premijera entiteta mora biti u skladu sa entitetskim i državnim zakonima. Kandidatura traži potvrdu kroz institucije — partije, skupštine entiteta i mehanizme u kojima se provjeravaju etnička struktura, politička zastupljenost i saglasnost za formiranje vlasti.
Sud je time spriječio da bilo koja pojedinačna ličnost — bila ona i na čelu stranke — samovoljno predlaže kadrove bez saglasnosti institucija i procedura. To štiti stabilnost i omogućava da imenovanja budu rezultat političkih dogovora, a ne ličnih odluka.
Kako se prijedlog Goran Milić-premijer uklapa u taj okvir
Kada je prijedlog da Milić bude premijer postavljen u javnost, pojavilo se više dilema: da li je predložio stranački vrh ili pojedinac; da li je takav prijedlog izašao iz procedure; da li postoji saglasnost skupštine i političkih aktera; da li je struktura vlasti i politički balans u RS-u osiguran.
Ako je prijedlog došao spontano ili kao lična želja, bez saglasnosti institucija i u suprotnosti sa zakonskim procedurama — on bi bio nelegitiman prema ranijim odlukama Ustavnog suda. Tada bi imenovanje takvog kandidata moglo biti osporeno.
S druge strane, ukoliko je prijedlog formalno podnesen, uz saglasnost partija i politika, i poštuje zakonske procedure — tada bi mogao biti razmatran. No za to je neophodno poštovati sve korake, omogućiti javnu kontrolu i saglasnost zakonodavca.
Zašto je ova tema važna za Republiku Srpsku i BiH
Ovakvi prijedlozi i diskusije imaju značajan utjecaj na povjerenje u institucije. Ako javnost vidi da imenovanja zavise od političkih lidera bez transparentne procedure — to može narušiti legitimitet vlasti. U suprotnom, ako je proces jasan i u skladu sa propisima — to jača institucije i povjerenje.
Za multietničku i institucionalno složenu državu kao što je Bosna i Hercegovina, važno je da politički procesi budu regulisani, sa kontrolom i uz poštovanje zakona — posebno kada se radi o imenovanjima na visoke funkcije u entitetima.
Mogući scenariji i šta se može očekivati
U ovom slučaju, postoji nekoliko mogućih ishoda: kandidatura se može formalno podnijeti, provjeriti i potvrditi kroz institucije — ili može biti odbijena ukoliko se ustanove nepravilnosti. Alternativa je da se prijedlog povuče ili da razmjena mišljenja javno razjasni, uz eventualnu obnovu političkog dijaloga.
Ako se pokaže da je kandidat legitiman i da su procedure poštovane, pitanje legitimnosti prestaje biti sporno. Ako nije — prijedlog može biti osporen, a to bi otvorilo i širu raspravu o reformi izbornog i imenovnog sistema u RS-u i BiH.
Urednička analiza
Situacija sa prijedlogom kandidature za premijera RS pokazuje koliko je važno da institucije i pravila budu jače od ličnih interesa. U demokratiji, sistem institucija ne služi samo da potvrdi vlast, nego da je ograniči kad je potrebno. U tom smislu, odluke Ustavnog suda su ključne — štite integritet i legitimnost političkog procesa.
Milorad Dodik je svakako moćna figura s velikim utjecajem, ali institucije ne smiju biti samo produžena ruka moći. Kandidature i imenovanja moraju biti transparentne, uz saglasnost više organa. To je način da se očuva povjerenje u vlast i da se spriječe zloupotrebe.
Za građane u RS-u i BiH ovo je podsjetnik da pratite ne samo kandidate i političare, već i procedure. Da tražite da se pravila poštuju — ne zato što je neko moćan — nego zato što besjednost, stabilnost i jednakost pred zakonom vrijede za sve.
Ako institucije funkcionišu, onda neće biti prijedloga koji uzdrma pravni okvir. Ako ne – svako novo ime, svaki novi kandidat može biti povod za novu krizu.
Pročitajte i : Američki kongresmen Mike Turner pohvalio ulogu visokog predstavnika u BiH: mir od Dejtona i šta to znači
